Prethodna stranicaSljedeæa lekcija

 

Zrak i glavni sastojci zraka

Zrak je plinovit omotač našega planeta. Kruži skupa sa Zemljom te ga nazivamo i atmosfera. Zrak je najpotrebniji svim živim bićima.  Bez hrane možemo izdržati  tjedan dana i više, bes vodeo ko dva ili tri dana, a bez zraka samo nekoliko minuta. Kako sila teža ili gravitaciska sila privlači sve predmete  u Zemljinoj blizini tako  privlači i zrak. Što idemo bliže Zemlji gravitaciska sila je jača i tu ima više zraka.
 
Fizikalna svojstva zraka:
Zrak je plin s malom gustoćom. Pri normalnim uvjetima on iznosi oko 1 gram  po litri tj. ima 1000 puta manju gustoću od vode. Njegovu težinu osjećamo kao  tlak. Zrak nije plin s najmanjom gustoćom npr. helij i vodik imaju manju  gustoću. Povećanjem temperature smanjuje se gustoća zraka pa on postaje  lakši i odlazi u više slojeve atmosfere. Čisti zrak nema mirisa i bezbojan je i proziran te djelomično topljiv u vodi.
 
Kemijska svojstva zraka:
Najpoznatije kemijske reakcije u kojima sudjeluje zrak je gorenje tvari. Da ugasimo vatru moramo je odvojiti od zraka. To radimo na više načina: poljevamo je vodom, vatrogasnom pjenom, pijeskom ili vunenom dekom pa čak i eksplozijom. Svemu tome zajedničko je odvojiti zapaljenu tvar od zraka.
 
Sastav zraka:
Stari Grci su zrak uz vodu, vatru i zemlju smatrali jedim od osnovnih
elemenata prirode. Ta teorija je zadržana sve do kraja 18 st. kada je francuski kemičar Lavoisier (Lavoazje) dokazao da je zrak smjesa dvaju plinova. Jedan od njih zauzima 4/5 a drugi 1/5 njegova volumena. To možemo dokazati sljedećim pokusom.

 

 

 


Pokus:
Dokaz da je zrak smjesa plinova 
Pribor: svijeća, pneumatska kada, stakleni cilindar promjera 6 cm.
Izvođenje: U pneumatsku kadu se stavi svijeća a pneumatska kada se napuni
vodom. Svijeća se  poklopi staklenim cilindrom. Svijeća će neko 
vrijeme goriti, a onda će se ugasiti. klikni na pokus da ga ponoviš
Zaključak: pri gorenju svijeće jedan dio zraka se troši. Taj sastojak je 
kisik. Drugi sastojak kojeg ima u većoj količini je dušik i on ne podržava gorenje
 
Ovim pokusom smo dokazali da se jedan dio zraka troži za gorenje. Taj sastojak je kisik. Drugi sastojak je dušik. njega ima u većoj mjeri i on ne podržava gorenje.
Kisik i dušik su dva osnovna sastojka zraka iako nisu jedini:
 
Sastojak Volumen sastojka u 1000 l zraka
dušik 781 L
kisik 209 L
argon 9,36 mL
ugljikov dioksid 350 mL
neon 18 mL
helij 5,2 mL
metan 1,5 mL
kripton 1,1 mL
 
Argon, neon i kripton predstavnici su tkz. plemenitih plinova. Oni kemijski ne reagiraju s drugim tvarima. Metan je plin koji u atmosferu dolazi djelovanjem živih organizama i tamo sudjeluje u mnogim kemijskim reakcijana